Općenito

Uvod

Melanom je jedan od najzloćudnijih tumora kože, iznimno sluznica, koji nastaje iz melanocita – stanica kože koje proizvode kožni pigment i daju koži boju. Obično se javlja kao nepravilna tvorba na površini kože. Može biti crne, smeđe ili crvene boje ili se može prezentirati kao madež koji je promijenio svoju boju, veličinu ili oblik.

Učestalost melanoma među kožnim tumorima je oko 3%, no zbog svoje zloćudnosti tj. rane sklonosti metastaziranju (širenju po drugim organima i organskim sustavima) ga čini najtežim oblikom raka kože.

Rano otkrivanje melanoma najvažnije je za uspješno liječenje, jer zloćudno ponašanje melanoma ne očituje se toliko u lokalnoj agresivnosti koliko u njegovoj sklonosti ranom limfogenom i hematogenom metastaziranju.

Simptomi

Melanom se pojavljuje na dijelovima kože koji su izloženi sunčevim ultraljubičastim zrakama (UVA i UVB).

Simptomi melanoma mogu biti:

• već postojeća promjena na koži (madež) počinje mijenjati boju, veličinu, ili oblik, ako se počinje odizati, svrbjeti, boljeti, krvariti
• nove promjene na koži (nova pigmentirana lezija koja mijenja veličinu, oblik ili boju)
• ranicu na koži koja ne zarasta
• malena, glatka, sjajno-blijeda ili prosijavajuća kvržica
• tvrda crvena kvržica sa krastom koja krvari
• tvrda crvena krusta u razini kože koja ne prolazi

Čimbenici

Izloženost sunčevoj svijetlosti – Prekomjerna izloženost ultraljubičastom zračenju sunca bez zaštite ima neprijeporan utjecaj na učestalost melanoma, posebno ako je takvo izlaganje završilo sa razvojem opeklina kože. Umjetno ultraljubičasto svjetlo koje proizvode posebne lampe koje se koriste u solarijima ima jednako štetan utjecaj na kožu kao i sunčevo zračenje.

Svjetla put – Ljudi svijetle puti, plave ili crvene kose sa plavim očima koji lako izgore na suncu imaju povećan rizik od nastanka melanoma.

Preboljeli melanom – Ljudi koji s preboljelim i izliječenim melanomom imaju 3 do 7% veći rizik od ostatka populacije za nastanka novog – sekundarnog melanoma.

Madeži(nevusi) – Velik broj dobroćudnih madeža na tijelu povezan je sa povećanim rizikom od nastanka melanoma.

Obiteljsko opterećenje/Genetika – Najmanje četiri gena su odgovorna za nastanak melanoma, a poznate su i genske mutacije koje uzrokuju njegov nastanak kao i njegova češća pojavnost u istoj obitelji.

Dijagnoza

Za lakše prepoznavanje melanoma, ali i drugih kožnih tumora postoji ABCDE pravilo. Pravilo se odnosi na promatranje određenih karakteristika madeža i sličnih obojenih promjena na koži. U dijagnostici melanoma ABCDE pravila služe liječnicima u svakodnevnom radu, ali svatko ih može primijeniti pri samopregledu kože.

• A (asymmetry) – asimetrija – madežje uvijek pravilnog oblika, uglavnom okrugao i simetričan dok je melanom nepravilnog oblika, tj. asimetričan.

• B (border) – rubovi – madežima pravilne rubove, a melanom ima nepravilne i nejasne rubove.

• C (color) – boja – madež je jednobojan, a melanom može imati više boja i nijansi (smeđa, crna, siva, plava…)

• D (diameter) – promjer – većina dobroćudnih madeža najčešće je u promjeru manji od 6 mm.

• E (evolution, elevation) – promjena, uzdignuće – u melanomu nastaju promjene oblika, boje i veličine dok se normalan madež ne mijenja značajno tijekom života.

Svaku klinički, na melanom sumnjivu, promjenu na kožu potrebno je kirurški odstraniti (bioptorati) u svrhu patohistološkog pregleda. Pregledom pod mikroskopom utvrditi će se uznapredovalost melanoma, te će se ovisno o tome provesti dodatna dijagnostička obrada:

• Laboratorijske pretrage

• Ultrazvuk

• Citološka punkcija

• biopsija sentinel limfnog čvora (čvora stražara)

• CT

• MRI

• PET CT

Liječenje

Liječenje melanom je multimodalno. S obzirom na proširenost bolesti i bolesnikovo opće stanje, koristi se jedan ili više raspoloživih terapijskih postupaka.

• kirurgija – Radikalno kirurško odstranjenje osnovna je terapija melanoma. Kirurškim postupkom odstranjuje se melanom kože sa slobodnim rubom od najmanje 1cm. Opseg kirurškog zahvata ovisiti će o proširenosti bolesti, a može ovisno i sijelu primarnog tumora, dodatno uključivati operaciju vrata i parotidnih žlijezda, pazuha ili prepona.
  • biopsija sentinel limfnog čvora (čvora stražara) – Kod bolesnika sa melanomom visok rizika za metastaziranje preventivno se radi dodatne patohistološke analize odstranjuje(u) najbliži limfni čvor(ovi)

• zračenje – Iznimno se primjenjuje samostalno, kao jedina metoda liječenja. Uglavnom slijedi nakon operativnog zahvata kojim su odstranjeni metastatski čvorovi vrata.

• kemoterapija – Postupak je koji se provodi samo za uznapredovale stadije bolesti (prisutne metastaze u pluća, jetru itd.).

• imunoterapija

Praćenje

U bolesnika liječenih zbog melanoma osobito su važni kontrolni pregledi koje je za razliku od drugih tumora potrebno provoditi i nakon petogodišnjeg razdoblja tj. doživotno.

Poželjno je da osobe s mnogo madeža rade samopreglede jedanput mjesečno, a u osobama s povećanim rizikom od razvoja melanoma ili izliječenim melanomom svakako se uz samokontrolu preporuča i specijalistički pregled kože jednom godišnje.

Prevencija

Izbjegavanje i zaštita od štetnog djelovanja sunca.

Na temelju ABCDE pravila treba preventivno kirurški odstraniti i histološki verificirati sve pigmentirane promjene koje pokazuju asimetriju, imaju nepravilne rubove, nejednoliku pigmentaciju, povećavaju se i uzdignuti su iznad razine okolne kože, krvare.