Općenito

Doštitne (paratireoidne) žlijezde su 4 sićušne žlijezde, veličine zrna graška, smještene u vratu, na stražnjoj strani štitnjače.

Luče paratiroidni hormon (PTH) kojim reguliraju razinu kalcija u krvi.

Primarni hiperparatiroidizam nastaje kada jedna ili više doštitnih žlijezda nekontrolirano luči povećanu količinu PTH neovisno o koncentraciji kalcija u krvi.

Povišeni PTH rezultira hiperkalcijemijom (povišenom koncentracijom kalcija u krvi) djelujući na 3 načina:

• pojačanom razgradnjom kostiju,
• povećanom apsorpcijom kalcija iz crijeva preko vitamina D,
• povećanim zadržavanjem kalcija u bubrezima.

Čimbenici

Više je uzroka primarnog hiperparatiroidizma:

• Pojedinačni adenom – dobroćudni tumor koji se javlja u samo jednoj paratiroidnoj žlijezdi. Nastaje zbog nekontroliranog dijeljenja izolirane grupe stanica unutar žlijezde koje pojačano stvaraju PTH. Najčešći je uzrok primarnog hiperparatiroidizma na koji otpada više od 85% slučajeva.
• Višestruki adenomi – građom odgovaraju pojedinačnim adenomima, ali zahvaćaju 2 ili više žlijezda.
• Hiperplazija –simetrično uvećanje sve 4 žlijezde
• Karcinom – zloćudni tumor paratiroidnih žlijezda. Iznimo je rijedak i uzrokuje manje od 3 % slučajeva primarnog hiperparatiroidizma.

Postoji i manji broj karcinoma koji ne uzrokuju primarni hiperparatiroidizam, oni imaju agresivniji tijek i obično su neizlječivi.

U manjeg dijela bolesnika primarni hiperparatiroidizam je nasljedan, najćešće se javlja u sklopu MEN sindroma i tada je udružen s tumorima drugih žlijezda s unutarnjim lučenjem (štitnjače, gušterače, nadbubrežne žlijezde).

Dijagnoza

Tumori doštitnih žlijezda nerijetko se otkrivaju slučajno, često u sklopu ultrazvučnog pregleda štitnjače. Zbog svoje veličine i smještaja, čak i značajno uvećane žlijezde obično se ne palpiraju kao čvor na vratu te se zbog toga ne mogu otkriti kliničkim pregledom.

Hiperparatiroidizam se najčešće manifestira nespecifičnim simptomima kao što su:

• mučnine i povraćanja,
• povišen krvni tlak,
• gubitak na težini,
• bolovi u mišićima i zglobovima,
• depresija.

Stanja koja zahtijevaju pomniju obradu funkcije doštitinih žlijezda jesu: osteoporoza te učestalo stvaranje bubrežnih kamenaca.

Dijagnostičke metode kojima se služimo u dijagnostici tumora doštitnih žlijezda:

• Laboratorijske pretrage – kombinacija laboratorijskih nalaza koja uključuje povišen kalcij u krvi, snižene fosfate u krvi i povišen PTH u krvi.
• Ultrazvuk – slikovna metoda koja daje podatke o smještaju i veličini zahvaćene žlijezde.
• Citološka punkcija – pretraga kojom se tankom iglom uzme uzorak za analizu, a može razlikovati promjenjenu od zdrave žlijezde.
• Scintigrafija – metoda kojom se pomoću radioaktivno označenog izotopa (Tc-Sestamibi) prikazuje pojačana metabolička aktivnost zahvaćene žlijezde.

Liječenje

Liječenje izbora bolesnika s primarnim hiperparatiroidizmom je operacija.

U najvećem broju slučajeva, kada je uzrok bolesti:

• pojedinačni adenom, dovoljno je ukloniti samo jednu, zahvaćenu žlijezdu, a u slučaju višestrukih adenoma uklone se sve promjenjene žlijezde.
• Ukoliko se radi o hiperplaziji (uvećanju) sve 4 žlijezde nužno je učiniti subtotalnu paratiroidektomiju (operacija kojom se uklone 3 i polovica četvrte žlijezde).

Praćenje

Cilj operacije je postizanje normalne razine kalcija i paratiroidnog hormona u krvi te su nakon operacije nužne periodičke kontrole kako bi se na vrijeme detektirao mogući povrat bolesti.  Ukoliko do toga dođe potrebno je ponoviti dijagnostičku obradu s ciljem pronalaska sljedeće promijenjene doštitne žlijezde.